vidljivost

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda

Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Grada Sveta Nedelja

KUĆNO
KOMPOSTIRANJE

ŠTO JE KOMPOSTIRANJE?

Kompostiranje je postupak biološke razgradnje organskih materijala, čime se biološki otpad smanjuje, a kao rezultat toga nastaje kompost koji sadrži humus i druge hranjive tvari.

ZAŠTO KOMPOSTIRATI?

Štedimo novac

  • Kompost je kvalitetno organsko gnojivo koje je potpuno besplatno!
  • Na primjeru vrta veličine 100 m2 radi se o uštedi na kupovini od 3 kg umjetnog gnojiva.

Štitimo okoliš

  • Kompostiranjem se količina otpada koja završava na odlagalištu može smanjiti čak za 1/3 ! Time pomažemo rješavanje gorućeg problema zaštite okoliša Republike Hrvatske.
  • Odvajanjem i kompostiranjem biootpada smanjuje se stvaranje stakleničkog plina metana i spojeva neugodnih mirisa na odlagalištima otpada
  • Izbjegavamo uporabu umjetnih gnojiva koja smanjuju kvalitetu voda i tla te ugrožavaju zdravlje ljudi, biljaka i životinja.
  • Kompost poboljšava strukturu tla i sprječava isušivanje.
ŠTO DA U KOMPOST:
  • ostatci kruha, ljuske od jaja
  • talog od kave i čaja
  • filter vrećice čaja
  • kore voća i povrća
  • listovi biljaka, salata
  • vrtni i zeleni otpad
  • lišće, suho granje
  • kora od drveta, živice
  • trava, korov, uvelo cvijeće
  • zemlja iz lonaca za cvijeće
  • otpalo voće, ostatci povrća
  • slama, piljevina
  • kosa, dlaka
  • božićna drvca
  • male količine papira
  • papirnate maramice
ŠTO NE U KOMPOST:
  • ostatci mesa i ribe
  • kosti, koža
  • mlijeko i mliječni proizvodi
  • ulje, masti
  • plastika, metal, staklo, guma
  • baterije, alu-folija
  • celofan, staniol, cigarete
  • novinski papir i časopis u
  • boji
  • papirnate pelene
  • vrećice od usisivača za
  • prašinu
  • pepeo od ugljena
  • lakirano i obojeno drvo
  • ostatci boja i tapeta
  • kemijski preparati i lijekovi
ŠTO SVE MOŽEMO DODATNO STAVITI U KOMPOST?

U kompostnu hrpu preporučamo dodavanje ljekovitih biljki. Za to su posebno pogodni:

Kopriva ima brojna svojstava. Zemlja dobivena od koprivinog komposta naročito je pogodna za uzgoj nježnih i osjetljivih kultura, te za uzgoj ruža i jagoda. Kopriva je riznica željeza, | dušika, raznih minerala i mikroelemenata.

Stolisnik pomaže okolnom bilju da stekne otpornost prema bolestima i pojačava njihov miris i okus. Također, obogaćuje zemlju bakrom, a lišće stolisnika ubrzava razgradnju komposta.

Kamilica pomaže u sprječavanju pljesni na sadnicama i obogaćuje tlo kalcijem.

Maslačak opskrbljuje biljke bakrom.

Posebno preporučujemo preparate ovih ljekovitih biljaka koji dodatno oplemenjuju kompost. Tako dobiveni kompost vrijedno je gnojivo jer oplemenjuje i poboljšava karakteristike tla, a biljkama daje mnoge hranjive komponente koje su važneza njihov rast.

KAKO KOMPOSTIRATI? 

Za kompostiranje nije potreban veliki prostor. Kompostirati se može u vrtu (npr. u hrpama ili komposterima/spremnicima) te čak i na balkonu ili u garaži uz primjernu odgovarajućeg kompostera/spremnika.

KOMPOST KORAK PO KORAK:

  1. Na dnu spremnika napravite podlogu od granja, kartona i piljevine;

  2. Na tu podlogu odložite usitnjene otpatke odvojenog biootpada, poput voća, povrća, trave, taloga kave ili vrećica čaja. Otpatke pomiješajte s dodatnim granjem, kartonom, piljevinom;

  3. Mješavinu navlažite vodom, pazite da ne bude previše suha ili vlažna, te pokrijte tankim slojem zemlje, sijena, suhe trave ili kartona;

  4. S vremena na vrijeme promiješajte ga kako bi mješavina dobila dovoljno kisika i pretvorila se u kompost koji sadrži humus i druge hranjive tvari;

  5. Kompost je spreman za uporabu kad postane tamnosmeđe do crne boje i poprimi specifičan miris “šumske zemlje”.

Odvojeni biootpad stavimo u komposter/ spremnik

Proizvedimo kompost korak po korak

Primjenom komposta obogatimo tlo i prihranimo biljke

PREPORUKE ZA KOMPOSTIRANJE

Kompostna hrpa ima neugodan miris:
Kompost ima neugodan miris ako kompostni materijal trune. To se obično događa kad je kompostna hrpa prevlažna. U takvim situacijama preokrenite hrpu kako biste omogućili prozračivanje i dodajte suhog materijala da upije vlagu (npr. grančice, suho lišće).

Biootpad se ne razgrađuje
Za proizvodnju zrelog komposta potrebno je vrijeme od otprilike godinu dana. Za hladnog vremena živi organizmi koji sudjeluju u proizvodnji komposta (npr. bakterije) su manje aktivni.

Kompostna hrpa je presuha
Dodatno navlažite kompostnu hrpu, ali pazite da ne dodate previše vode. Naime, prevelika količina vode može usporiti proces kompostiranja jer zatvara zračne prolaze te dovodi do ugibanja organizama neophodnih za kompostiranje, a kojima je potreban kisik.

Kompostna hrpa je prevlažna
Preokrenite hrpu i dodajte materijal koji će upiti suvišnu vlagu (npr. piljevina, suho lišće).

Kompostna hrpa privlači nepoželjne insekte
Preporučljivo je otpatke povrća i voća prekriti tankim slojem zemlje ili lišća.

Images designed by Freepik.com

PRIMJENA KOMPOSTA

Kompost je zbog svojih kemijskih svojstava vrlo kvalitetno gnojivo. Najveća prednost primjene komposta očituje se kroz povećanje organske tvari u tlu. Može se primjenjivati tijekom cijele godine, no najbolje ga je primijeniti u proljeće, neposredno prije sjetve/sadnje. Kompost se prvenstveno primjenjuje u proizvodnji povrća te za travnate površine, zatim za uzgoj cvijeća, lončanica i balkonskog cvijeća.

Prije upotrebe kompost je dobro prosijati. Kompost se razbacuje i posipa po tlu te se lagano izmiješa s površinskim slojem zemlje.

Ako se kompost koristi za uzgoj balkonskog cvijeća i lončanica, koristi se mješavina od 1/3 zrelog komposta i 2/3 vrtne zemlje uz dodatak pijeska.

Količina komposta koja se upotrebljava u povrtlarstvu ovisi o vrsti povrća, stanju vrtne zemlje te o hranjivoj vrijednosti komposta, što opet ovisi o materijalu od kojeg je kompost napravljen.

vidljivost

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda

Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Grada Sveta Nedelja